Gradski stadion Kajzerica
Zagreb
15°58'03" E
Gradski nogometni stadion na Kajzerici u Novom Zagrebu novi je znak u prostoru grada. Snaga njegovog oblikovanja učvršćuje njegovu neposrednu okolicu. Projektirani stadion za više od 50.000 posjetitelja pridonosi suvremenom skylineu grada, a svojom pojavnošću osigurava dolazak vrhunskog svjetskog sporta, zabave i businessa u grad. Pozicioniranjem Stadiona u sportsko rekreativnu zonu hipodroma, na uzdignuti veliki pristupni plato, stadion postaje u potpunosti prepoznatljiv simbol. Nameće se kao moćna i samostalna građevina koja dominira prostorom hipodroma, zelene zone Save i Bundeka, vidljiva s gotovo svih okolnih pozicija s obje obale Save. Prostor obuhvata podijeljen je u tri zone, sukladno projektnom programu, odnosno u tri faze, sukladno financijskom okviru gradnje.
Sjeverna zona, ujedno i prva faza gradnje, omogućuje nesmetano građenje stadiona, neovisno o okolnim naseljima, parcelama i Zagrebačkom Velesajmu.
Središnja zona, druga faza gradnje, bitna je za razvoj stadiona, jer se na njoj razvijaju servisi stadiona, ali i infrastrukturni objekti koji koriste sve zone (javne garaže, parkiranje autobusa i slično).
Južna zona i treća faza gradnje, obuhvaća čitav prostor Velesajma i sve njegove objekte. Ona označava gradnju novih poslovnih, trgovačkih i stambenih sadržaja, novog komercijalnog centra. Unutar novoformiranih kazeta - "blokova" smještaju se hoteli, kongresni centar, javni prostori, shopping mall-ovi, poslovni centri i obavezno stanovanje. Integracija svih ovih sadržaja osigurava cjelodnevni život centra i donosi Novom Zagrebu dugo očekivani društveni centar grada. Smještajem stadiona izvan zone Velesajma ostavlja se mogućnost za gustu i visoku izgradnju interpoliranih objekata koeficijenta 4 i više, s čime se može u potpunosti osigurati financiranje gradnje stadiona i infrastrukturnih građevina poput novih mostova i prometnica.
Inspiracija za kružnu arenu je proizašla iz mnogih prikladnih oblika i pojava. Na primjer, poznati takozvani Magnusov efekt (prema Gustavu Magnusu koji ga je prvi objasnio 1852. godine), Coriolisova sila ili u nogometnom žargonu "felša", jedan od najtežih, ali i najatraktivnijih nogometnih udaraca, kada se lopta udara i kada rotira, ima otklon od pravocrtne putanje. Zatim tu je i tradicionalno ime zagrebačkog peciva "kajzerice", koja osim svog imena, a u kontekstu suvremene arene podsjeća i na antičku uzrečicu "kruha i igara", dok u svom geometrijskom obliku ima gotovo identičan oblik projektiranog stadiona. Gradnjom stadiona i njegove nove okolice, u stvarnom i simboličnom smislu započinje revitalizacije "uspavanog" dijela grada, dolazi do ekspanzije interesa za podizanje standarda cjelokupne lokacije, a prostor razvoja Novog Zagreba postaje prostor novog razvoja Zagreba. Smještanjem stadiona u sjevernu zonu uz savski nasip oblikuje se centralni sportsko-rekreacijski park dimenzija i sadržaja primjerenog metropoli. Centralni gradski stadion ujedno i glavni nacionalni stadion, u neposrednom i širem radijusu dobiva prostor koji mu je primjeren. Stadion postaje novi landmark Zagreba.
Fact Sheet
naziv projekta
Gradski stadion Kajzerica
broj projekta
157
program
javno, sport, urbanizam, poslovno
status
projekt
projektiranje
2008 - 2008
Lokacija
Hrvatska, Zagreb, Kajzerica/Hipodrom
autor
3LHD
klijent
Grad Zagreb
Projektni tim
Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović, Silvije Novak, Tin Kavurić, Irena Mažer Hranuelli, Krunoslav Szoersen, Dragana Šimić, Matija Crnogorac
Suradnici projektnog tima
Ljiljana Đorđević, Vibor Granić, Jelena Mance, Ana Šafar
Projekt konstrukcije
Građevinski fakultet u Zagrebu - Josip Dvornik, Josip Atalić, Sanja Hak, Marta Šavor, Mario Uroš, Damir Lazarević
Konzultant prometa
Građevinski fakultet u Zagrebu - Damir Pološki, Željko Stepan
Urbanističko planiranje
Institut IGH d.d. PC Split - Dražen Pejković
Projekt strojarskih instalacija
Termoinženjering projektiranje - Tomo Planinić
Projekt vodovoda i odvodnje
Projektni biro - grijanje - Srđan Grujić
Projekt sprinkler instalacije
APIN projekt - Branimir Cindori
Projekt elektroinstalacija
IPZ-elektroinženjering 22 - Branko Čorko
Projekt akustike
Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu - Hrvoje Domitrović
Projekt svjetlotehnike
Nova-lux - Zlatko Galić
Vizualizacije
Boris Goreta
Grafički dizajn
Numen/For Use - Jelenko Hercog
Fotografija
Sandro Lendler
Zračna fotografija
Studio HRG
Projekt krajobrazne arhitekture
Ines Hrdalo