Gradski stadion Kajzerica

Zagreb

Geolokacija
45°47'05" N
15°58'03" E
Adresa
Kajzerica/Hipodrom
Grad
Zagreb
Država
Hrvatska

Gradski nogometni stadion na Kajzerici u Novom Zagrebu novi je znak u prostoru grada. Snaga njegovog oblikovanja učvršćuje njegovu neposrednu okolicu. Projektirani stadion za više od 50.000 posjetitelja pridonosi suvremenom skylineu grada, a svojom pojavnošću osigurava dolazak vrhunskog svjetskog sporta, zabave i businessa u grad. Pozicioniranjem Stadiona u sportsko rekreativnu zonu hipodroma, na uzdignuti veliki pristupni plato, stadion postaje u potpunosti prepoznatljiv simbol. Nameće se kao moćna i samostalna građevina koja dominira prostorom hipodroma, zelene zone Save i Bundeka, vidljiva s gotovo svih okolnih pozicija s obje obale Save. Prostor obuhvata podijeljen je u tri zone, sukladno projektnom programu, odnosno u tri faze, sukladno financijskom okviru gradnje.

Sjeverna zona, ujedno i prva faza gradnje, omogućuje nesmetano građenje stadiona, neovisno o okolnim naseljima, parcelama i Zagrebačkom Velesajmu.
Središnja zona, druga faza gradnje, bitna je za razvoj stadiona, jer se na njoj razvijaju servisi stadiona, ali i infrastrukturni objekti koji koriste sve zone (javne garaže, parkiranje autobusa i slično).
Južna zona i treća faza gradnje, obuhvaća čitav prostor Velesajma i sve njegove objekte. Ona označava gradnju novih poslovnih, trgovačkih i stambenih sadržaja, novog komercijalnog centra. Unutar novoformiranih kazeta - "blokova" smještaju se hoteli, kongresni centar, javni prostori, shopping mall-ovi, poslovni centri i obavezno stanovanje. Integracija svih ovih sadržaja osigurava cjelodnevni život centra i donosi Novom Zagrebu dugo očekivani društveni centar grada. Smještajem stadiona izvan zone Velesajma ostavlja se mogućnost za gustu i visoku izgradnju interpoliranih objekata koeficijenta 4 i više, s čime se može u potpunosti osigurati financiranje gradnje stadiona i infrastrukturnih građevina poput novih mostova i prometnica. 

 

Inspiracija za kružnu arenu je proizašla iz mnogih prikladnih oblika i pojava. Na primjer, poznati takozvani Magnusov efekt (prema Gustavu Magnusu koji ga je prvi objasnio 1852. godine), Coriolisova sila ili u nogometnom žargonu "felša", jedan od najtežih, ali i najatraktivnijih nogometnih udaraca, kada se lopta udara i kada rotira, ima otklon od pravocrtne putanje. Zatim tu je i tradicionalno ime zagrebačkog peciva "kajzerice", koja osim svog imena, a u kontekstu suvremene arene podsjeća i na antičku uzrečicu "kruha i igara", dok u svom geometrijskom obliku ima gotovo identičan oblik projektiranog stadiona. Gradnjom stadiona i njegove nove okolice, u stvarnom i simboličnom smislu započinje revitalizacije "uspavanog" dijela grada, dolazi do ekspanzije interesa za podizanje standarda cjelokupne lokacije, a prostor razvoja Novog Zagreba postaje prostor novog razvoja Zagreba. Smještanjem stadiona u sjevernu zonu uz savski nasip oblikuje se centralni sportsko-rekreacijski park dimenzija i sadržaja primjerenog metropoli. Centralni gradski stadion ujedno i glavni nacionalni stadion, u neposrednom i širem radijusu dobiva prostor koji mu je primjeren. Stadion postaje novi landmark Zagreba.

Fact Sheet

naziv projekta

Gradski stadion Kajzerica

broj projekta

157

program

javno, sport, urbanizam, poslovno

status

projekt

projektiranje

2008 - 2008

Lokacija

Hrvatska, Zagreb, Kajzerica/Hipodrom

autor

3LHD

klijent

Grad Zagreb

Projektni tim

Saša Begović, Marko Dabrović, Tatjana Grozdanić Begović, Silvije Novak, Tin Kavurić, Irena Mažer Hranuelli, Krunoslav Szoersen, Dragana Šimić, Matija Crnogorac

Suradnici projektnog tima

Ljiljana Đorđević, Vibor Granić, Jelena Mance, Ana Šafar

Projekt konstrukcije

Građevinski fakultet u Zagrebu - Josip Dvornik, Josip Atalić, Sanja Hak, Marta Šavor, Mario Uroš, Damir Lazarević

Konzultant prometa

Građevinski fakultet u Zagrebu - Damir Pološki, Željko Stepan

Urbanističko planiranje

Institut IGH d.d. PC Split - Dražen Pejković

Projekt strojarskih instalacija

Termoinženjering projektiranje - Tomo Planinić

Projekt vodovoda i odvodnje

Projektni biro - grijanje - Srđan Grujić

Projekt sprinkler instalacije

APIN projekt - Branimir Cindori

Projekt elektroinstalacija

IPZ-elektroinženjering 22 - Branko Čorko

Projekt akustike

Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu - Hrvoje Domitrović

Projekt svjetlotehnike

Nova-lux - Zlatko Galić

Vizualizacije

Boris Goreta

Grafički dizajn

Numen/For Use - Jelenko Hercog

Fotografija

Sandro Lendler

Zračna fotografija

Studio HRG

Projekt krajobrazne arhitekture

Ines Hrdalo


Vizualizacije

Nacrti

Back to top Back to projects