Urbana revitalizacija zone Gredelj
projekt, Zagreb, 2020.

Napuštena industrija u centru grada Zagreba čuvala je desetljećima prostore koji nam pružaju priliku za prvo sustavno planiranje grada nakon dugo vremena.
Obuhvat zone prostire se između Branimirove i Vukovarske te željezničkog i autobusnog kolodvora. Ta površina od 45 hektara jedan je od najvažnijih prostornih potencijala Grada Zagreba udaljen od centra svega 15 minuta hoda. Za usporedbu, to je površina dvostruko veća od jezgre Dubrovnika.

Uređenje zone Gredelj prilika je da se riješi jedan od najvećih urbanističkih problema Zagreba, a to je nepovezanost sjevera i juga. Ta dva dijela grada su zbog željezničke pruge spojeni u samo tri točke.
Kako bi se ostvarilo potpuno prožimanje s Donjim gradom potrebno je podići prugu koja je u ostatku grada već u zraku. Tako bi se olakšao prolazak ne samo automobilima već i pješacima, te bi se povezali danas razdvojeni dijelovi grada.

Sretna je okolnost da zona Gredelj ima samo dva vlasnika, Grad zagreb i Hrvatske željeznice, što olakšava integralno planiranje budućih sadržaja i namjena. Sustavnim pristupom Gredelj bi mogao postati dio suvremene gradske jezgre uklopljen u njeno tkivo. Takav ambijent može ponuditi uvjete za kvalitetan život i rad stanovnicima svih dobi, životnih stilova i socijalnog statusa.

Nova izgradnja ne bi značila i brisanje postojećeg identiteta prostora - vrijedni elementi industrijske baštine tvornice Gredelj bi se zadržali, uz prihvaćanje suvremene arhitekture. Na ovako važnoj gradskoj lokaciji treba izbjeći stvaranje generičkih prostora. Takav pristup podržao je i Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.
Revitalizacija zone uvođenjem kulturnih i društvenih sadržaja podigla bi vrijednost cijele lokacije. Primjer odabira takve metode je buduća prenamjena Paromlina u Gradsku knjižnicu.
Revitalizirana baština integrirana u javni prostor postaje suvremena interpretacija ali i logično proširenje Lenucijeve potkove. Javni potez s parkovima, zelenim površinama i trgovima, uz sadržaje poput tržnice, muzeja željeznice ili nove zgrade Drame zagrebačkog HNK stvorio bi vitalan i sadržajno raznolik urbani ambijent jedinstvenog karaktera. Unutar zone se planiraju i ostali sadržaji važni za funkcioniranje grada, kao što su škole, fakulteti i funkcije javne uprave.

Novi suvremeni blok otvorenog je karaktera i formira manje trgove i parkove u mjerilu susjedstva. U planiranju stambenih i poslovnih prostora vodi se računa kako bi se dobilo što više dnevnog svjetla i kako bi se stvorili najbolji mogući uvjeti za život i rad. Urbanističko rješenje bloka je samo okvir za buduće arhitekte pojedinih zgrada, čija će različita rješenja pridonijeti vizualnoj raznolikosti kvarta.
Grad Zagreb povezuje se u cjelinu, dobiva nove pješačke površine i rješava se industrije u neposrednoj blizini centra. Jedna od bitnih novina je kreiranje prometnog središta južno od glavnog kolodvora premještanjem autobusnog kolodvora podzemno, ispod parkinga kraj paromlina. Zahvaljujući tome, grad je povezaniji nego ikad.

Slični projekti revitalizacije industrijske baštine u centru realizirani su u zadnjih 20 godina u mnogim europskim metropolama, poput Beča, Münchena, Züricha i Osla. Napušteni i građanima nedostupni prostori transformirani su u javne sadržaje, pješačke i parkovne površine.

Ovo je trenutak u kojem se pokazuje potreba dugoročnog, društveno odgovornog i socijalno osvještenijeg planiranja, koje će objediniti sve struke u boljem promišljanju prostora, na dobrobit građana.

Film o revitalizaciji zone Gredelj pogledajte na sljedećem linku: https://youtu.be/INcULWWKAPg